Kašteli i utvrde

Bosiljevo i Frankopani u snježnoj priči na Google Maps

Frankopani i Bosiljevo susreli su se u snježnoj priči, koji sam u svojstvu Google Trusted Photographer snimio i objavio na Google Street View (Google Maps). Danas je Stari grad Bosiljevo samo sjena sjene nekadašnje moćne utvrde. Stari grad je već niz godina na dugačkoj listi hrvatske ranjene kulturno-povijesne baštine što je zabilježila i moja 360-stupnja panoramska kamera.

Bosiljevo, grad i kaštel, dvorac, koji se prvi put spominje u glagoljskoj listini župnika Grebčića iz 1461. godine kao vlasništvo Bartola Frankopana, stoji na stijeni, koja se sa sjeveroistočne strane strmo ruši prema izvoru potoka Petrovca.

Snijeg je prekrio tragove prošlosti i propadanja slavnog dvorca, kaštela, u kojem je rođen 4. ožujka 1643. Fran Krsto Frankopan. Taj je 28-godišnji momak, pjesnik i buntovnik, bio šurjak Petra Zrinskog s kojim je osuđen i pogubljen zbog Zrinsko-frankopanske urote 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mestu.

Stari grad Bosiljevo duboko je utkan u hrvatsku povijest. Nakon tragične smrti Frana Krste Frankopana 1671. posjed je temeljito opljačkan kao i svi drugi zrinsko-frankopanski gradovi. Ubrzo postaje imanje bana Nikole Erdodyja (+1693. g.) i njegova sina, a godine 1710. prelazi u vlasništvo obitelji Auersperg. Godine 1727. kralj Karlo Vl. (1685-1740) gradi Karolinu – prvu cestu od Karlovca do Rijeke i Bakra, koja, vijugajući nedaleko od gradskih zidina, dovodi nove ljude i obilježja. Od 1759. godine vlasnik Bosiljeva je Ana Marija de Poczi, zatim ponovno obitelj Auersperg, koja grad 1820. godine prodaje maršalu Lavalu Nugentu (1777-1862). On vanjski izgled preoblikuje u neoromanličnom stilu.

Laval Nugent, jedan od najznačajnijih hrvatskih rodoljuba, nekoć ovječan slavom i moći, danas je stranac u hrvatskoj povijesti vjerojatno i stoga što nije bio “našijenac” već podrijetlom Irac. Bio je časnik u austrijskoj vojsci, u kojoj je napredovao te je 1809. postao general bojnik i načelnik glavnoga stožera. Godine 1813. porazio je Francuze u Rijeci i Istri te je zauzevši Trst nastavio ratovati u Italiji. Od 1822. bio je riječki patricij, a od 1824. član Hrvatskoga sabora…
Laval Nugent preminuo je u Bosiljevu, a bio je sahranjen u mauzoleju “Mir junaka” na Trsatu 1862. godine. Šezdesetih godina prošlog stoljeća njegov je mauzolej na Trsatu oskrnavljen. Ali, to je već druga, tužna, priča iz naše nevesele povijesti.